Streptokok kod djeteta? Može li se spriječiti i kako ga liječiti
4. studenoga 2023.
Sezona je streptokoka (a kad zapravo nije?), i primjećujete kako je u vrtićkoj grupi ili školskom razredu sve manje djece? Vrlo vjerojatno se pitate – mogu li spriječiti streptokok u djeteta, i treba li vaš vrtić ili škola poduzeti neke epidemiološke mjere…
Za najčešći tip bakterijske upale grla zaslužan je beta-hemolitički streptokok skupine A. Uglavnom se pojavljuje kao bolna upala grla (ždrijela) popraćena povišenom ili visokom temperaturom i bijelim naslagama na grlu, te zahtijeva liječenje antibiotikom (nemojte zaboraviti i probiotik!).
Inkubacija za „običan“ streptokok (faringitis) traje 1 do 3 dana, za šarlah 2 do 7 dana, a za impetigo 7 do 10 dana. Prenosi se izravnim kontaktom i kapljično, a vrlo rijetko putem zaraženih površina. U pojašnjenju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo navodi se kako oboljeli prestaje biti zarazan 24 sata nakon početka adekvatne antibiotske terapije, dok bolesna osoba, ako se ne liječi, može biti zarazna tjednima ili mjesecima od početka simptoma! Bolest se u pravilu potvrđuje liječničkim pregledom, serologijom (vađenje krvi) te brisom grla (bris grla može biti brzi – gotov u 15-ak minuta, ili „klasičan“ bris čiji nalazi stižu za nekoliko dana).
Vraćaju li se djeca prebrzo u kolektiv?
Ako se utvrdi streptokok kod djeteta, dio pedijatara odobrava vraćanje u kolektiv već nakon par dana antibiotske terapije, dok dio inzistira da dijete ostane doma do kraja primanja antibiotika, te ne daje ispričnicu prije tog datuma. Isto tako, jasno je kako dio roditelja, bilo zato što ne mogu ostati doma s djetetom, bilo iz nekih drugih razloga, samoinicijativno šalje dijete natrag u vrtić prije potpunog ozdravljenja, zbog čega se te „vrtićke“ bolesti često vrte u krug.
U našem vrtićkom kolektivu roditelji su kroz razgovor shvatili kako je od streptokoka (ili bolesti sličnih simptoma) oboljelo više djece u kratkom roku, te se razvila rasprava – što u tim situacijama vrtić treba poduzeti. Dio roditelja samoinicijativno je otišao s djecom napraviti bris grla u privatnu kliniku, te su dobili pozitivne nalaze, iako djeca nisu imala nikakvih simptoma. Pedijatar je i na te nalaze propisao antibiotsku terapiju. Roditelji su se potom javili vrtićkoj zdravstvenoj službi i pitali hoće li vrtić poduzeti nešto kako bi spriječio daljnje širenje bakterije, jer se ranije znalo događati da svima oko zaraženih propiše kemoprofilaksa – preventivna primjena lijeka.
Četvero od 10 djece su kliconoše
Pitali smo vrtićku zdravstvenu službu, te su nam proslijedili odgovor Službe za epidemiologiju pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Andrija Štampar. Njihova liječnica ističe kako pojavu zarazne bolesti mora prijaviti liječnik primarne zdravstvene zaštite, u ovom slučaju pedijatar. Time se potvrđuje da je dijete klinički pregledano od strane liječnika.
„Sam pozitivan nalaz brisa ne znači ništa bez pregleda djeteta jer se može raditi o kliconoštvu. Kliconoštvo je normalna pojava kod djece i normalno je čak da je do 40 posto djece kliconoša. Kliconoštvo se NE TRAŽI i NE LIJEČI. Kliconoše nisu zarazne za okolinu. Jedino liječnik može utvrditi temeljem kliničkog nalaza i brisa je li s velikom vjerojatnošću riječ zaista o streptokoknoj infekciji“, objasnila je liječnica sa Štampara.
Dakle, primijetite li simptome kod svog djeteta, svakako se savjetujte s liječnikom, te povucite dijete iz kolektiva dok se ne oporavi.
