Vodič za roditelje kroz zdravstvene preglede djeteta - od rođenja do adolescencije
16. srpnja 2025.
Briga o zdravlju djece ne počinje kad se pojavi bolest, nego puno ranije – kroz pravovremeni probir i preventivne preglede. Hrvatski liječnici marljivo rade na podizanju standarda prevencije pa već godinama „šišamo“ druge zemlje po ranom otkrivanju stanja i poremećaja kod djece, od samog rođenja pa sve do adolescencije. U nastavku donosimo pregled što sve obuhvaća zdravstveni probir djece u Hrvatskoj – po dobnim skupinama.
1. Odmah nakon rođenja - rijetke bolesti i sluh
PROBIR NA RIJETKE BOLESTI
Svako novorođenče u Hrvatskoj prolazi probir na devet rijetkih, ali ozbiljnih nasljednih metaboličkih i genetskih bolesti: fenilketonurija (genetski metabolički poremećaj), konatalna hipotireoza (smanjena proizvodnja hormona štitnjače), nedostatak acil-CoA-dehidrogenaze srednjih lanaca (nasljedni metabolički poremećaj), nedostatak 3-OH-acil-CoA-dehidrogenaze dugih lanaca (rijetko stanje koje sprječava tijelo da pretvori određene masti u energiju), nedostatak acil-CoA-dehidrogenaze vrlo dugih lanaca (rijedak genetski poremećaj metabolizma), nedostatak karnitinskog nosača (stanje koje uzrokuje nemogućnost korištenja određenih masnih kiselina), izovalerička acidurija (nasljedni metabolički poremećaj), glutarna acidurija tipa I (rijedak nasljedni metabolički poremećaj) te odnedavno i spinalna mišićna atrofija - genetski poremećaj karakteriziran slabošću i propadanjem mišića za kretanje.
Još dok je beba s mamom u rodilištu, uzet će joj se uzorak krvi iz pete, otprilike 48 do 72 sata nakon rođenja. Uzorci iz cijele Hrvatske šalju se u referentni centar KBC-a Zagreb, a povratnu informaciju dobivaju samo oni roditelji kod čije bebe nalaz nije uredan.
PROBIR SLUHA
U rodilištu se provodi neinvazivni test sluha pomoću uređaja za otoakustičke emisije (OAE). To je jednostavni aparatić čije se slušalice stave bebi na uši, nakon čega medicinska sestra provjerava kako novorođenče reagira na zvukove. Cilj je što ranije otkriti eventualnu gluhoću ili teško oštećenje sluha koje može utjecati na govor i razvoj. U slučaju nekih nepravilnosti, beba će biti pozvana na dodatni pregled za otprilike mjesec dana.
2. Probir na displaziju kukova
Nakon odlaska iz rodilišta, preporuka je čim prije naručiti bebu na UZV kukova. Idealno je pregled napraviti između 4. i 6. tjedna života, kako bi se pravovremeno otkrila razvojna displazija – stanje koje, ako se ne liječi, može dovesti do problema s hodanjem i držanjem. Osim u bolnicama, pregled je moguće obaviti i u nizu privatnih klinika (ovdje provjerite adresar privatnih dječjih klinika u Hrvatskoj), čemu će mnogi pribjeći zbog gužvi u čekaonicama.
3. S navršene 4 godine - probir vida – slabovidnost (ambliopija)
Kod sve djece u dobi od 4 godine provodi se probir vida, usmjeren na otkrivanje ambliopije ili slabovidnosti. Riječ je o oftalmološkom pregledu prilagođenom djeci koja još ne znaju čitati slova. Roditelji na kućnu adresu dobivaju poziv s terminom za pregled djeteta kod nadležnog oftalmologa. Često se događa da dijete zbog razigranosti nije u mogućnosti kvalitetno obaviti pregled, pa će liječnik predložiti novi termin. Pokušajte organizirati pregled tako da dijete bude sito i odmorno, te mu objasnite unaprijed što može očekivati. Pregled je potpuno bezbolan i najčešće zabavan, a od velike važnosti.
4. Uoči upisa u prvi razred - probir na porodičnu hiperkolesterolemiju
Prije polaska u školu, djeca prolaze sistematski pregled kod liječnika školske medicine. O tome smo dosta pisali, no od 2023. novost je, i po tome je Hrvatska među prvim zemljama na svijetu, da se provjerava i razina kolesterola. Zato se uzorak krvi mora uzeti iz vene, a ne kao ranije iz prsta. Provjereno – ubod u venu puno manje boli nego ubod u prst (koji se oporavlja satima nakon uzimanja uzorka :). Uz uobičajeni pregled kompletne krvne slike, hemoglobina i urina, sada se provjerava ima li dijete povišen ukupni i LDL kolesterol. Da je pretraga važna, pokazuju i dosadašnji rezultati prema kojima oko 10 posto djece predškolske dobi ima povišen kolesterol. Dio njih, ispostavit će se, ima i porodičnu hiperkolesterolemiju (FH) - nasljedni poremećaj koji uzrokuje povišene razine kolesterola od najranije dobi. U tim slučajevima liječnici kontaktiraju obitelj kako bi i drugi članovi provjerili razine kolesterola te prevenirali opasne kardiovaskularne bolesti.
5. Stomatološki pregledi – jednom godišnje
Jeste li odabrali stomatologa za svoje dijete? Svako dijete bi već oko 3. godine trebalo navikavati na posjet stomatologu, kako bi se izbjegao eventualni budući strah od zubara. Većina stomatologa ima svoje trikove i metode kako zainteresirati dijete i motivirati ga na suradnju, tako da, ako već niste, dogovorite prvi pregled i redovito posjećujte zubara. Osim prevencije karijesa, redoviti pregledi važni su za praćenje rasta i razvoja zuba te za pravilno formiranje čeljusti. Uoči upisa u 1. razred osnovne škole, stomatolog će djetetu napraviti i zubnu putovnicu - izvještaj o stanju djetetovih zubi i odrađenim postupcima. Isti se pregled obavlja i tijekom 6. razreda osnovne škole.
6. Redoviti sistematski pregledi kod pedijatra
Od rođenja do adolescencije, djeca redovito posjećuju pedijatra koji prati:
- Rast i razvoj
- Tjelesnu težinu i visinu
- Vid i sluh
- Nutricijski status
- Psihomotorni razvoj
- Cijepljenja i zdravstveno savjetovanje
Pregledi su raspoređeni po dobnim skupinama (npr. 1 mjesec, 6 mjeseci, 1 godina, 4 godine itd.) i uključuju razgovore s roditeljima o razvoju i ponašanju djeteta.
7. Tijekom 8. razredna osnovne i 1. srednje škole - probir na rizik mentalng zdravlja
Učenici ispunjavaju upitnik na temelju kojega liječnik školske medicine prepoznaje potencijalni problem te klinički procjenjuje je li potrebna intervencija i uključivanje pojedinih stručnjaka. Ovaj probir se provodi već nekoliko godina i pokazuje kako se otprilike 10 posto djece u toj dobi suočava s nekim poremećajem, pri čemu su djevojčice puno zastupljenije.
